|
 Dr Dejan Nešić je dobitnik nagrade za nabolji rad i najbolju pezentaciju za rad pod nazivom: "Fizička aktivnost starih" na VII Nacionalnom Gerontološkom kongresu sa međunarodnim učešćem koji je održan od 9. do 12. Maja 2006. godine u Vrnjačkoj Banji Naš sugrađanin, asist. mr sci. dr Dejan Nešić kontinuirano odgovara novim izazovima naučnog rada na polju medicine. Našeg mladog naučnika očekuje uža specijalizacija iz Ishrane zdravih i bolesnih ljudi koja će trajate dve godine. Paralelno sa supspecijalizacijom dr Nešić će raditi i na doktorskoj disertaciji, a svoja naučna istraživanja sprovodi na Institutu za Medicinsku fiziologiju, tačnije u Laboratoriji za neuroendokrinologiju i metabolizam, što je najbolji način da praktično poveže i proširi svoj naučni rad.
Dr Nešić je koautor poglavlja u monografiji Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Proteinurija koju je uredila prof. dr Biljana Stojimirović. U pomenutoj monografiji dr Nešić je napisao poglavlje: Osnovi građe i funkcije bubrega. Monografija je izašla u ediciji Medicinskog Fakulteta "Libri Medicorum" 2008. godine.
On je i najmlađi prevodilac Gajtona, svetski priznatog udžbenika, tzv.
„biblije za medicinare“. U prevodu 11. izdanja Medicinske fiziologije
autora Guyton A. C. i Hall J. E. dr Nešić je prevodio poglavlje 25:
Odeljci telesnih tečnosti: ekstracelularna i intracelularna tečnost;
intersticijumska tečnost i edem i poglavlje 26: Stvaranje mokraće u
bubrezima: Glomerularna filtracija, bubrežni protok krvi i njihova
kontrola. Prevod je izašao 2008. godine u izdanju Savremene
administracije iz Beograda.
Doprinos svom rodnom kraju dao je kao jedan od autora monografije
Vrnjačka Banja na početku 21. veka gde je zajedno sa dr Vanjom Balšić
napisao poglavlje: Osobine, hemijski sastav, delovanje, medicinski
značaj i upotreba mineralnih voda. Monografija je izašla avgusta 2008.
godine u izdanju Narodne biblioteke "Dr Dušan Radić" i Kulturnog
Centara Vrnjačke Banje. Urednici monografije su Boško Ruđinčanin i
Ognjan Toplaović.
Pobednik je TEMPUS projekta broj JEP 41171 2006: "PALLIATIVE AND PAIN
MEDICINE". Projekat se sastojao od 120 časova intenzivnih predavanja na
engleskom jeziku i trajao je pet meseci. Svetski priznati stručnjaci iz
ove oblasti uvodili su polaznike ovog projekta u to kako i na koji
način lečiti pacijenta koga nešto boli. Projekat je finansiran je od
strane Evropske komisije za nauku i kulturu. Cilj ovog projekta je
uvođenje nove specijalizacije pod nazivom Palijativna medicina
(medicina bola), uvođenje novog modula na doktorskim studijama i novog
modula na akademskim specijalističkim studijama na Medicinskom
fakultetu Univerziteta u Beogradu. Palijativna medicina je grana
medicine koja se bavi olakšavanjem bola, kod pacijenata u terminalnim
stanjima, kod pacijenata koji boluju od maligniteta i kod svih
pacijenata koji imaju bilo koji bol. Takođe, u poslednje vreme veliki
značaj se daje i edukaciji i osposobljavanju članova porodice bolesnika
kako bi se našli i pomogli bolesniku u što bržem i uspešnijem oporavku.
Mladog naučnog radnika očekuje odlazak u Firencu, Krema (Italija) i
Lion (Francuska) i sagledavanje njihovih iskustava i mogućnost
implemetacije njihovih iskustava u naš obrazovni i zdravstveni sistem,
jer naša zemlja još uvek nema "klinike za bol" koje u svetu postoje već
duži niz godina.
Uskoro će dr Nešić održati i predavanje po pozivu na Evropskom Kongresu
Neuroendokrinologa pod nazivom: "The effects of repeated centrally
administered ghrelin on feeding behaviour in male rats" – "Efekti
ponavljane centralne aplikacije grelina na ponašanje u vezi sa
uzimanjem hrane kod mužjaka pacova". Predavanje će biti održano na
sesiji "Neural Regulation of Fat and Carbohydrate Metabolism" (Nervna
regulacija metabolizma masti i ugljenih hidrata) na 13th Meeting of the
European NeuroEndocrune Association (13. Evropskom Kongresu
Neuroendokrinologa). Kongres će biti održan od 17. - 20. Oktobra 2008.
godine, u Antalya (Antaliji) u Turskoj.
Našem dr Nešiću možemo samo poželeti da istraje na pravom putu nauke
kojim je krenuo kao i da i u budućnosti ima ovakve uspešne rezultate u
svom stručnom i naučnom radu i usavršavanju.
Marina Stanković-Janković
|